LOOK

Što sve trebamo znati o eri CGI influencera i Instagram marketinga? Pitale smo hrvatske dizajnere

FOTO: Instagram

Virtualni supermodeli i influenceri najnoviji su kanal za promociju koje su modni brendovi objeručke prihvatili i odlučili iskoristiti za vlastiti napredak

Balmain je prije mjesec dana predstavio kampanju za koju su “angažirali” tri virtualna supermodel. Prva je Shudu koja je službeno prvi virtualni supermodel, a druge dvije manekenke su Margot i Xhi, radi se o virutlanim supermodelima koje je Cameron-James Wilson, inače autor Shudu, kreirao posebno za Balmain.

ŠTO SU UOPĆE VIRTUALNI INFLUENCERI?

Kada govorimo o virtualnim influencerima zapravo mislimo na likove kreirane pomoću CGI tehnologije liji autori na Instagramu vode njihove profile kao da se radi o stvarnim ljudima. Oni nose dizajnersku odjeću, posjećuju revije, i ono najzanimljivije, surađuju s modnim brendovima.

Čini se da je ovaj trend pokrenuo još Nicholas Ghesquiere kad je 2015. kao kreativni direktor Louisa Vuittona za kampanju angažirao Lightning, junakinju iz japanske videoigre Final Fantasy. Lightning je bila zaštitno lice njegove proljetne kolekcije za 2016. godinu, a na fotografijama je “nosila” komade iz kolekcije.

Taj trend se vrlo brzo razvio pa su se u svijetu mode počeli pojavljivati virtualni supermodeli i influenceri. Najpoznatija među njima danas je vjerojatno Lil Miquela koja se pojavila 2016. godine, a danas na Instagramu ima 1.4 milijuna pratitelja na Instagramu. Ona je virtualna influencerica španjolsko-brazilsko-američkog podrijetla, a na Instagramu objavljuje fotografije na kojima se “druži” sa stvarnim ljudima i “nosi” skupocjenu dizajnersku odjeću.

Vrlo je poznata i Noonoouri, virtualna influencerica koja je, kako piše francuski Vogue, njemačkog podrijetla, a “rođena” je u veljači 2018. Danas je na Instagramu prate 122 tisuće ljudi, a postala je i zaštitno lice Diora na čije revije također redovito “odlazi”.

Postoje i muški virtualni influenceri, a jedan od njih je i Lil Wavi koji se pojavio kao odgovor na Lil Miquelu, a surađivao je čak i s hrvatskim brendom Price on Request.

https://www.instagram.com/p/BllDUB9lKoR/?taken-by=priceonrequest

“Mi smo njemu pristupili kako bi ostvarili suradnju, jako mu se svidio brend i odabrao je odjeću koju želi nositi pa smo mu je poslali,” kaže Gala Marija Vrbanić koja stoji iza brenda Price on Request. Osim toga, Lil Wavi je stigao na njihovu reviju koja je prije par dana održana u Londonu, a ondje se pojavio u obliku svog kreatora.

“Ni meni nije do kraja jasno”, šali se Gala. I doista, kod virtualnih influencera otvara se niz pitanja na koja nemamo odgovor. Kreatori koji se iza njih kriju nerijetko su anonimni, no oni su ti koji kreiraju život svojih likova i naplaćuju njihove suradnje zbog čega se nameće pitanje etike. Za početak, je li etično da virtualni supermodeli i influenceri imaju rasu, spol i boju kože poput ljudi? Je li etično da nose odjeću kad su njihova tijela, za razliku od naših, prilagodljiva svim siluetama? Je li etično da reklamiraju beauty proizvode kad nemaju kožu? A što ako se umjetna inteligencija razvije do te mjere da spomenuti influenceri dobiju vlastitu volju? Hoće li onda biti etično da njihovi kreatori upravljaju njihovim životima?

VIRTUALNI SUPERMODELI SU NOVE ZVIJEZDE

Za razliku od virtualnih influencera, gore spomenute Shudu, Margot i Xhi su virtualni supermodeli. Shudu je bila prvi virtualni supermodel stvoren uz pomoć CGI-ja, a na Instagramu je danas prati 145 tisuća ljudi. Osim kampanje za Balmain snimila je kampanju i za Rihannin brend kozmetike Fenty Beauty kao i nekoliko editorijala za svetski poznate magazine kao što je, primjerice, australski Vogue.

Prema podatcima The Fashion Lawa danas 91 posto brendova koristi influencere za oglašavanje, a virtualni supermodeli su im itekako isplativi. Osim što su istovremeno supermodeli i influenceri na Instagramu, nisu rizični poput pravih supermodela, “odjeću” im je puno lakše prilagoditi, snimanja se puno lakše mogu isplanirati unaprijed i kontrolirati i ne trebaju angažirati vizažiste, frizere pa čak ni fotografe.

KORISTE LI HRVATSKI DIZAJNERI INSTAGRAM MARKETING?

Osim Price on Requesta, na Instagram se uvelike oslanja i dizajner Silvio Vujičić koji je najnoviju mušku kolekciju za svoj brend E.A. 1/1 S.V. prije nekoliko dana predstavio upravo na Instagramu.

“Nama se kao brendu u Hrvatskoj dogodila situacija da nas je većina modnih medija stavila na svojevrsni, nazovimo to, ignore mode. Odjeća se nije uklapala u neki lokalni mainstream pa tako za nju nije bilo medijskog prostora unutar modnih editorijala domaće produkcije. Slična je situacija bila i s reakcijom na naše modne kampanje koje nisu bile lokalno reblogane s obzirom na količinu portala u Hrvatskoj koji prate modu. Iz tog razloga smo 2015. godine počeli intenzivnije raditi na Instagram marketingu. Instagram nas je ubrzo spojio s brojnim inozemnim časopisima i urednicima kojima je E.A.1/1 S.V. kao brend zanimljiv. Većina urednika reagira po objavljivanju kampanje na Instagramu, šalju upit i brzo prenose materijale. Po meni je Instagram trenutačno najbolje mjesto za digitalni marketing, nevjerojatno je brz i agresivan. To mi se osobno uvijek sviđalo kod mode – brzina u kojem informacija prođe planet Zemlju”, otkrio nam je Silvio.

Analizom statistika u njegovom su brendu zaključili da ih domaći modni urednici, stilisti i novinari ne prate na Instagramu pa su sukladno tome odlučili širiti se na inozemno tržište. “Instagram smo spojili s web dućanom i to nam daje mogućnost da kupci ako žele mogu vrlo brzo reagirati na pojedini proizvod. No, i sam koncept oko posljednje kampanje nam je bio usko povezan sa Instagramom kao platformom koja također poprima i oblik aplikacije za date“, otkriva Silvio.

Iako mu je i koncept influencera zanimljiv, suradnja s njima se za njegov brend do sada nije pokazala isplativom, no koncept CGI influencera ga itekako privlači.

“Veliki sam fan novih medija, tako da objeručke prihvaćam CGI influencere u smislu “novog tijela”. Što se samog koncepta tiče on je zapravo zastarjeo, medij je taj koji je nov. Radi se o stvaranju lika koji nešto propovjeda i iza kojeg stoji neka politika; znači isti je koncept stvaranja Zeusa, Isusa ili nekog novog proroka. Meni je kod CGI influencera više zanimljivo to vremensko-medijsko pitanje – u kojem smjeru to ide, da li će s vremenom to dobiti umjetnu inteligenciju, hoćemo li se svi uploadati na server u nekom trenutku i nastaviti stvarati nakon što naše fizičko tijelo umre, da li ćemo i tada kupovati modu itd. Moda nema naciju, rod i spol i CGI influencer tim više potvrđuje to pravilo. U osnovi je to ljepota tog lika, bez obzira što je ono manipulirano masom agencija. Hrvatska je danas jako siromašna zemlja, jedna od najsiromašnijih u Europi i prema tome naivno je uopće pomisliti da ovakav koncept može ovdje zaživjeti”, zaključuje Silvio.