Ispunite kratku anketu o kožnim alergijama jer uskoro donosimo rezultate te savjete kako si pomoći

Kožne alergije se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi

Alergije može imati svatko i mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi uslijed prejake reakcije našeg imunološkog sustava. One nastaju kada naše tijelo neopasne tvari iz okoliša prepozna kao opasne. Najčešći alergeni su oni koji u tijelo ulaze dišnim sustavom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi.

Kada osobe osjetljive na njih stupe u kontakt s takvim tvarima, stanice imaju upalne reakcije što prepoznajemo kao simptome alergija. Među najčešćim znakovima koji se tada javljaju su suzenje očiju i/ili svrbež, otežano disanje i kožni ekcemi. A zbog preosjetljivosti imunosnog sustava dolazi do oštećenja normalnih tkiva tijela.

Neugodna strana kožnih alergija

Naš najveći organ i ujedno najveća barijera je koža. Pošto je stalno izložena vanjskim utjecajima, ponekad će na određenu tvar reagirati ispuštanjem histamina koji uzrokuje upalu i nadraženost kože ili druge nepoželjne simptome kožnih alergija. Alergijske reakcije mogu biti lokalne ili zahvatiti cijeli organski sustav, a ponekad i sve sustave što se naziva anafilaktička reakcija.

Trećina svjetske populacije ima neki oblik alergije, a skoro 70 posto njih trpi reakcije na koži sa simptomima poput svrbeža, upala i boli što može dovesti do smanjene kvalitete života. Osjećaj umora, srama, anksioznosti ili pak nedostatak sna neke su od posljedica upalnih procesa na koži.

Sklonost alergijama kombinacija je genetskih i okolišnih čimbenika. Naša koža ima nevidljivi ekosustav mikroorganizama i njegova ravnoteža je od esencijalne važnosti za kožu. Na njega mogu utjecati geni, prehrana, stil života, osobna higijena, dob pa čak i osobe s kojima dijelimo dom. Ti utjecaji mogu dovesti do neravnoteže mikrobioma, a potom i do upalne reakcije.