Dobra vijest

Najbolja dijeta za 2019. dozvoljava čašu vina svaki dan. Pitale smo nutricionistkinju što misli o njoj

Svake godine časopis Health objavljuje popis najboljih i najpopularnijih dijeta, a ove za prošlu godinu proglasili su mediteransku dijetu

Među 41 dijetom koja se pojavila u 2018. godine, od kojih su neke najbolje za gubitak kilograma, neke za gubitak masnoće, odabrana je jedna najbolja. Nakon što je sedam godina za redom tu titulu odnosila DASH dijeta, ove godine je odabrana mediteranska. Ova dijeta u našem području zapravo nije nimalo strana. Kad sam malo prelistala o čemu se radi shvatila sam kako je to zapravo relativno uobičajen način prehrane u našoj zemlji, iako je mnogi ne prakticiraju.

Skupina nutricionista, specijalista za prehranu i doktora za srce istražili su najpopularnije dijete prošle godine i zaključili kako je upravo ona najbolja za naš organizam i sveukupno zdravlje. Najvažniji aspekt je uravnotežena prehrana svakog dana i izbjegavanje loših masti.

Prošlih sedam godina tu titulu odnijela je DASH dijeta koja je jako dobra za dijabetičare i srčane bolesnike, a izvodi se u dvije faze. U prvoj fazi smanjuje se i eliminira unos ugljikohidrata, a u idućoj se oni unose, ali dodaje i razina proteina i povrća. Razina mršavljenja je različita od osobe do osobe, ali ona dokazano snižava krvni tlak i kolesterol, smanjuje rizik od nastanka nekoliko vrsta raka, srčanih oboljenja, infarkta, bubrežnih kamenca i dijabetesa.

Mediteranska zemlja, a ne hranimo se tako

Ova dijeta čini se kao dosta jednostavna s obzirom na to da uključuje namirnice koje su kod nas lako dostupne. Bez obzira na to, većina Hrvata se i dalje ne hrani najzdravije. U Hrvatskoj danas preko polovica odraslih ima prekomjernu težinu i čak 34,9% djece ima isti problem. U Europi je situacija dosta slična, više od polovice osoba starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu, a pretilima se smatra 18,7% čitavog europskog stanovništva.

Mediteranska dijeta nama bi trebala biti posebno bliska. Glavna mjerila su da se svakog dana jedu žitarice, barem jedan obrok tjestenine, riže ili krumpira, mahunarke trebate konzumirati barem četiri puta tjedno, a sve začinjavati maslinovim uljem. Tu je dakako i što češće konzumiranje plave ribe te gorko voće i povrće. Mlijeko i mliječni proizvodi također nisu zabranjeni, kao niti jaja, ali se preporučuje smanjenje konzumacije mesa na dva puta tjedno. U ovoj dijeti čak se i preporuča konzumiranje čaše crnog vina svake večeri. I ono najviše važno – jesti polako i nikako ne leći odmah nakon jela.

S obzirom na to da su u trendu mnoge dijete od kojih neke niti ne razumijemo previše, nutricionistkinja Branka Bunić iz Nutrilifea dala nam je svoj komentar na ovu odluku časopisa Health.

Brojna istraživanja i studije su pokazale kako je mediteranska prehrana zdravstveno bogata i uravnotežena te za razliku od nekih drugih i zdrava. Radi se o prehrani bogatoj vlaknima, ribom, voćem i povrćem te maslinovim uljem. Osoba koja se odluči na ovaj način prehrane imat će manju opasnost od oboljevanja od koronarne bolesti srca, ali i ostalih zdravstvenih tegoba.

Čaša crnog vina na dan nije loša, ali važno je da se koristi u umjerenim količinama. Crno vino ima nekoliko pozitivnih strana kao što je smanjivanje razine lošeg (LDL) kolesterola koji može uzrokovati probleme s arterijama, visoki krvni tlak i srčani udar. Osim toga, antioksidansi polifenoli koji se nalaze u crnom vinu održavaju krvne žile i smanjuju rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Grožđe sadrži i resveratrol koji pomaže kod reguliranja šećera u krvi. Važno je napomenuti da se ove dobrobiti odnose na umjereno konzumiranje crnog vina, najbolje za vrijeme ručka. To bi značilo oko 1 dcl vina dnevno za žene, a oko 3 dcl za mlade muškarce.

Ova dijeta ima brojne pozitivne strane, ali s obzirom na to da je i kod nas sve veći broj pretilih ljudi, ne mogu reći da se puno koristi kod nas. Mediteransku prehranu nije teško početi koristiti jer je potrebno samo malo izmijeniti životne navike. Ne radi se o neobičnim namirnicama, već o onima koje su nam svima dostupne.

Jedino je važno da se izbace jednostavni šećeri, slatkiši i crveno meso, a što više unosi riba, voće, mahunarke i povrće. Sve od toga je jako lako dostupno i nije komplicirano početi koristiti. Sva hrana koja se preporučuje u mediteranskoj dijeti, pogotovo nama, lako je dostupna. I ono najvažnije, pravilnom prehranom i malom promjenom životnih navika postoji mogućnost smanjenja zdravstvenih tegoba.