Osam važnih stvari o mentalnom zdravlju i psihološkoj pomoći koje želite znati

Na šalici razgovora o mentalnom zdravlju jučer su na Super1 Instagramu odgovarale psihologinje Maria Paluh, Zrinka Štetić Grubišić i Ana Žulec

Na Super1 Instagramu jučer je održana šalica razgovora o mentalnom zdravlju na kojoj su tri psihologinje odgovarale na vaša pitanja o anksioznosti, strahu, paničnim napadajima i psihološkoj pomoći općenito.

Na pitanja su odgovarale Maria Paluh, Zrinka Štetić Grubišić i Ana Žulec, tri magistrice psihologije koje su prije dvije godine pokrenule platformu pod nazivom ZAMisli. Ideja platforme je približavanje psihologije svim ljudima, a upravo je to bila i ideja šalice razgovora o mentalnom zdravlju na Super1 Instagram Storiesima. Vi ste nam postavljali pitanja, Maria, Zrinka i Ana na njih su odgovarale, a u nastavku otkrijte njih osam koja su vas najviše zanimala.

Kako znati kada je vrijeme za potražiti psihološku pomoć?

Maria, Zrinka i Ana poručile su da ne postoji krivo vrijeme za potražiti psihološku pomoć, ali pravo vrijeme je za svakog od nas drugačije i svatko od nas će osjetiti kada mu treba psihološka pomoć. Međutim, neko krajnje vrijeme je, kažu, onda kada osjetimo da nas ti problemi ometaju u svakodnevnom funkcioniranju. Tada je već stigao trenutak kad bi bilo najbolje obratiti se psihologu.

Problem mi je biti u potpunosti iskrena prema svojoj psihoterapeutkinji jer sam ‘people pleaser’. Neki savjet?

Bitno je znati da je psihoterapeut tu zbog vas, a ne zbog nekog drugog ili zbog potvrđivanja nekih svojih mišljenja ili stavova, doznale smo od psihologinja. Razumljivo je da je jednom ‘people pleaseru’ teško reći što misli, ali trebali bismo se sa svojim psihoterapeutom osjećati sigurno i ugodno, kažu. Ako imamo osjećaj da nas psihoterapeut ne prihvaća zbog toga kakvi smo, onda je vrijeme da promijenimo psihoterapeuta odnosno potražimo onog kojem vjerujemo. Ta nam osoba nije ni mama ni tata ni prijatelj već osoba koja nas treba prihvaćati onakvima kakvi jesmo i pomoći nam prebroditi ono što nas muči.

Često očekujem najgori ishod i katastrofu, što mi izaziva anksioznost. Kako da radim na tome?

Očekivati najgore zapravo je prirodna reakcija jer se želimo pripremiti na ono što će se dogoditi, poručuju Maria, Zrinka i Ana. Ipak, te nas misli nerijetko znaju preplaviti i izazvati nam anksioznost te svojevrsni osjećaj nemoći. Tada je najbolje vratiti se u trenutak, vidjeti gdje smo sada i što se sada događa jer jedino na sadašnji trenutak možemo aktivno utjecati i samo u njemu možemo povratiti taj osjećaj moći odnosno kontrole nad situacijom.

Postoji li nešto što mogu početi raditi kako bih brže zaspala te imala kvalitetniji san?

Niz je stvari koje možemo napraviti da bismo lakše zaspali. Prije svega, važno je ono što radimo tijekom dana. Psihologinje su nam poručile da je važno potruditi se biti fizički aktivni i zdravo se hraniti da vaše tijelo općenito bude zdravije. Osim toga, svakako prije spavanja maknite sve elektroničke uređaje iz spavaće sobe jer ekrani nas dodatno razbuđuju. Osim toga, možete koristiti razne tehnike o kojima ste već vjerojatno čitali na internetu. To može biti priprema umirujućeg čaja, uzimanje trenutka za sebe i vježbanje tehnika disanja ili možda body scan tehnika o kojoj više možete naučiti i na platformi ZAMisli.

Kada me nešto muči, treba mi dosta vremena da se osjećam spremno progovoriti. Je li to loše?

Normalno je da odmah ne možemo izraziti ono što nas muči i komunicirati taj problem. No, važno je da si uzmemo dovoljno vremena, ali pritom iskomuniciramo drugoj strani da nas nešto muči, da nismo ok, ali nam treba vremena da bismo to procesuirali i bili spremni razgovarati o tome. Tako ćete toj osobi pokazati da je poštujete i da poštujete to da vam želi pomoći bilo da se radi o terapeutu ili prijatelju, ali ćete također izraziti poštovanje prema sebi time što si dajete dovoljno vremena do trenutka kada ćete biti spremni.

Pomaže li rutina u borbi protiv tjeskobe?

Rutina svakako pomaže u borbi protiv tjeskobe jer nam daje osjećaj kontrole nad svojim životom, daje nam ustaljeni raspored i omogućuje da se osjećamo dobro i uspješno u tome što radimo. Dobro je imati svakodnevne radnje koje ponavljamo kako bismo stekli taj osjećaj kontrole, a one mogu biti aktivnosti poput redovitog vježbanja ili jednostavno redovito uzimanje malih trenutaka za sebe kroz cijeli dan. Za neke je to priprema jutarnje kave ili ispijanje čaja koji umiruje. Pronađite svoje rituale u kojima uživate i nađite vremena za njih baš svaki dan, a ako ne znate kako to učiniti, Zrinka je sastavila sedam praktičnih koraka koje možete slijediti:

1. Sastavite popis aktivnosti kojim ćete rasteretiti mozak da ne mora razmišljati o tome što treba napraviti. I nemojte pretjerati s tim brojem.
2. Jutro započnite kvalitetno, ne pregledavanjem mailova ili trčanjem na posao već ritualima koji su važni za vas poput čitanja ili vježbanja.
3. Zaboravite na multitasking. Utišajte mobitel, zatvorite vrata sobe, isplanirajte pauze i posvetite se kvalitetno jednoj po jednoj stvari.
4. Gore spomenute pauze obavezno prakticirajte. Često se preduboko zakopamo u posao i zaboravimo da moramo uzimati pauze da bismo se resetirali.
5. Dajte si rokove. Odredite u kojem ćete periodu raditi nešto, tako ćete izbjeći gubljenje vremena i ono opterećivanje mozga iz prve točke.
6. Usvojite pravilo 90 minuta. Ono kaže da radite jednu stvar 90 minuta, a onda pređete na drugu. Istraživanjima je utvrđeno da se produktivnost pospješuje ako se ne radi više od 90 minuta odjednom.
7. S kolegama na poslu ili partnerom i obitelji ako radite od kuće, nađite vrijeme za druženje. Pitajte jedni druge kako ste privatno, šalite se, odvojite tih 5 minuta da se svi zajedno osjećate bolje i tako napunite baterije za ostatak dana nakon čega ćete lakše slijediti rutinu.

Koje su metode nošenja s paničnim napadajima?

Panični napadaji su čest problem i uglavnom nas uhvate nespremne. Kod njih je važno prvo otkriti što ih izaziva i za to nam nerijetko treba pomoć. To je prirodna biološka reakcija, objasnile su nam psihologinje, i ako vam ometa svakodnevno funkcioniranje, bilo bi dobro potražiti pomoć odnosno nekoga tko će vam pomoći otkriti uzrok. Metode koje možete primijeniti neposredno prije paničnog napadaja su tehnike disanja, tehnike mindfulnessa i druge slične tehnike opuštanja koje vas mogu vratiti u sadašnji trenutak.

Kako s djecom razgovarati o potresu? Kako im pomoći da se osjećaju sigurnije?

Ovo je jedno od najčešćih pitanja s kojim se roditelji ovih dana obraćaju psiholozima, a pravila su, poručuju Maria, Zrinka i Ana, dva. Za početak, nikako im nemojte lagati jer će dijete izgubiti povjerenje u vas. Drugi je način da im pomognete taj da im svaki dan osigurate rutinu u kojoj će se osjećati sigurno. Isplanirajte svakodnevne aktivnosti da uvijek znaju što ih čeka u tom danu. To će im dati privid kontrole i zaštite odnosno osjećaj sigurnosti.

“O čemu pričamo, tome dajemo na važnosti, to nam je bitno. Jednako tako pričanjem o mentalnom zdravlju dajemo na važnosti toj temi. Bitno je reći da to nije samo neka tema ili nešto daleko, već da je to dio nas, stvarni dio nas, kao što je stvarna ruka ili noga”, rekla nam je na kraju Zrinka.

U trenutcima nakon razornih potresa u Hrvatskoj i čitave situacije s pandemijom koronavirusa koja je pogodila cijeli svijet, važno je brinuti o mentalnom zdravlju. Zato smo neizmjerno zahvalni svima koji su nam se javili i poslali svoja anonimna pitanja jer se čini da je razgovor o mentalnom zdravlju važniji sada nego ikad. Zato se potrudite u ovim trenutcima pronaći vremena za šalicu razgovora uz čaj ili kavu s prijateljima, bližnjima ili psihoterapeutom, pa makar to bilo virtualno. Zrinka je to za sam kraj savršeno sažela:

“Možda, upravo radi neopipljivosti mentalnog dijela čovjeka to često ostane daleko. Pričanje nam može pomoći da ono postane opipljivo, da postane bliže. Ako čovjek slomi nogu, svi će mu reći: “Idi doktoru i miruj, dok ti noga ne zaraste.” S druge strane, kada netko ima neku psihičku poteškoću, ljudi će reći: “Pusti, proći će.” Što bi se dogodilo kada bi nekome sa strganom nogom rekli “Pusti, proći će…” Bi li prošlo?”