Kako djeci olakšati nošenje s pandemijom? Psihologinja Iva Matijašić Lončarević podučava ih mindfulnessu

Iva Matijašić Lončarević, mag.psych., BKT terapeut rekla nam je sve o programu mindfulnessa za djecu

Rad s djecom i mladima je posebna kategorija osobito ako govorimo o znanjima i vještinama koja im mogu pomoći i olakšati razvoj, a samim time i život. Iva Matijašić Lončarević, psihologinja i kognitivno bihevioralna terapeutkinja upravo je tu našla svoju inspiraciju i ljubav, te pretežno radi s djecom i mladima, ali i s ostalim dobnim skupnima. U razgovoru nam je otkrila što je to uopće mindfullness i zašto je dobro da ga prakticiraju i djeca.

“Mindfulness za djecu osobno preferiram jer je program sam po sebi divan. Uče životne vještine kako funkcionira um i kakva mu je priroda. Priroda mu je da luta što otežava ustrajnost u izvršavanju školskih obaveza ili u usmjeravanju što čine. Djeca uče o utjecaju misli, načinu manifestacije emocija što pridonosi većoj regulaciji emocija. Uče o svom tijelu što povećava samosvijest. Djecu najčešće o tim stvarima ne učimo, a treba im pokazati kako postati svjesniji i učinkovitiji u svojim zadacima, reguliranju emocija i umirivanju uma im može biti izrazito vrijedno i korisno. Za razliku od nekih drugih preventivnih programa koji se primjerice usmjeravaju na samopoštovanje, agresivnosti i slično.” Mindfulness je usmjeren na čitav razvojni aspekt djeteta i zato je, ako pitate Ivu, čaroban.

ZAPITAJMO SE KAKO JE DJECI KOJA TEK O SEBI UČE

“U posljednje vrijeme često čujem kako nam životi više neće biti isti, nećemo se vratiti na staro i trebamo se pripremiti na novo normalno. Nisam sigurna što to novo normalno točno znači, ali ne zvuči da će biti bolje nego što na je bilo ili kako nam je sada. Ovakva predviđanja mogu buditi anksioznost, tjeskobu, strah od nepovoljnog i nepoznatog. Često to čujemo u medijima, kuloraima, obiteljima. O tome međusobno komentiramo unutar svoja četiri zida, ali i puno šire. Čini se da je novi moto postao: Misli lokalno, strahuj globalno. Mi odrasli se time možemo teško nositi upravo zbog ovih emocija, briga i predviđanjima s kojima se svakodnevno susrećemo.”

Predviđanja da nam životi više neće biti isti, nećemo se vratiti na staro i trebamo se pripremiti na novo normalno bude anksioznost, tjeskobu, strah

Objašnjava kako možemo samo zamisliti kako je djeci koja tek uče o sebi, drugima i svijetu. Roditelji brinu, komentiraju o strašnom vremenu koje tek dolazi, djeca ne mogu u škole, vrtiće, odrasli im ne daju odgovore koji im trebaju, ne smiju se družiti s vršnjacima, a ako smiju kontakti su neprirodni, ne mogu dijeliti čokoladu, istraživati svijet dodirom. “Nisam sigurna što uopće smiju, struka ponekad daje podvojene informacije: sad smiješ, sad ne smiješ, ma zapravo smiješ, ali na jedan točno određen način. Ubili smo djeci spontanost, igru, sigurnost i izbor. Sve što im treba za kvalitetan rasti i razvoj. Teže im je no ikada. Ne vjerujem da će to samo tako zaboraviti jer su mladi.”

ŠTO JE ZAPRAVO MINDFULNESS ILI USREDOTOČENA SVJESNOST

“U praksi individualnog savjetovanja susrećem djecu koja mi govore kako im je doma paranoja, samo se priča o bolesti, čuju mame kako plaču jer bi trebale biti jake, a to nisu, očevi brinu hoće li ostati bez posla, u obiteljima se malo smije, a puno brine. Djeca i mladi to sve čuju, a imaju i dovoljno svojih briga. Tu smo da im pomognemo. Da im, koliko možemo, u ovim ograničenim uvjetima u kojima nema jasnih odgovora što će i kako biti, ponudimo alate kojima će pomoći sami sebi. Mindfulness je primjer takvog alata.”

U praksi individualnog savjetovanja susrećem djecu koja mi govore kako im je doma paranoja, samo se priča o bolesti

Mindfulness, koji je preveden kao usredotočena svjesnost, podrazumijeva namjerno obraćanje pažnje na sadašnji trenutak, bez prosuđivanja uz prihvaćanje stvari onakvima kakve one jesu. “Zašto bi se usmjerili na sadašnji trenutak kada je on neizvjestan, nezadovoljavajući i zašto ga prihvatiti? Upravo zato što strepimo od budućnosti. U svakom sadašnjem trenutku još uvijek ima mnogo toga što je dobro i na čemu možemo biti zahvalni. Dobar zvuk, lijepa misao, pogled u nešto privlačno, miris finog ručka, zalogaj ukusne hrane, osmijeh, dugi izdah koji opušta tijelo, šetnja kroz proljetnu šumu ili uz more ili rijeku. Ovakvo usmjeravanje pažnje i povećanje svjesnosti na ova iskustva umiruju um i opuštaju tijelo. Tu je i zahvalnost za takve trenutke i iskustva koje promovira mindfulness. Kada naša iskustva i život stavimo u ovakvu mindfulness perspektivu, a um u ovakav mod, osjećat ćemo se dobro.”

ZAŠTO JE PROGRAM MINDFULNESSA BITAN ZA DJECU

Iva nam objašnjava kako mindfulness kaže da su iskustva prolazna. “Nikada nismo zapeli u negativnoj emociji (strahu ili tuzi) niti nam se posrećilo da smo zauvijek sretni. Emocije su prolazne, kao i naše misli i naša iskustva. Ako ih prihvatimo kao trenutna i usmjerimo se na ono nad čim imamo kontrolu, a to je sadašnji trenutak, osjećat ćemo se bolje. Djeca i mladi su dostupniji od odraslih za usvajanje ovakvog mindseta, ali trebamo im pokazati što i kako.”

Zašto bi se usmjerili na sadašnji trenutak kada je on neizvjestan, nezadovoljavajući i zašto ga prihvatiti? Upravo zato što strepimo od budućnosti

Programi mindfulnessa za djecu i mladima namijenjeni su svim osnovnoškolcima i srednjoškolcima (odvojene grupe) koji kroz osam iskustvenih radionica uče što je mindfulness, kako ga prakticirati, kako um funkcionara, što sve utječe na emocije i ponašanje, kako se usredotočiti, kako postići osjećaj smirenosti i opuštenosti te što učiniti pod utjecajem stresa, anksioznosti ili drugih negativnih emocija.

RADIONICE SU PODIJELJENE PO TEMAMA

“Tijekom radionica se nadovezujemo na njihove aktualne poteškoće, uvježbavamo konkretne tehnike i vježbe koje im mogu pomoći u prevladavanju tih poteškoća. Mindfulness je blisko povezan sa samosviješću i doprinosi samoregulaciji. Ako djeca nauče biti u većoj mjeri svjesna vlastitih misaonih procesa i reakcija u sadašnjem trenutku tada će njihove emocije i ponašanja biti u većoj mjeri pod njihovom kontrolom.”

Dodaje da mindfulness predstavlja odličnu priliku za uključivanje svih aspekata djeteta uključujući njegovo tijelo, um, osjećaje, misli i slično. Prakticirajući ga djeca uče životne vještine koje im omogućuju umiriti se, osvijestiti iskustva i povećati svjesnost o tome što su, što čine i koje su posljedice njihova ponašanja, a tada su skloniji donositi bolje izbore i odluke.

DJECA UČE ŠTO UZROKUJE NJIHOVE OSJEĆAJE I KAKO SI POMOĆI

“Samo neke od dobrobiti mindfulnessa koje su potvrdila istraživanja su povećana regulacija emocija, povećana kontrola pažnje, jačanje osjećaja smirenosti i relaksiranosti, povećana kvaliteta sna, smanjenje simptoma anksioznosti i depresije. Pozitivne informacije koje su moji polaznici imali na kraju programa najčešće su uključivali povećanu sposobnost umirivanja uma i tijela.” Objašnjava da su djeca i mladi točno znali što uzrokuje njihove osjećaje i kako si tada pomoći. “Lakše su se nosili s negativnim mislima koje su im padale na pamet. Navodili su kako im koristi spoznaja da misli o njima i svijetu ne moraju biti točne, iako se ponekad tako čine i iako su im skloni jako vjerovati.”

Što se tiče roditelja osnovnoškolaca, kaže da su primjećivali manje emocionalnih ispada i sposobnost duže ustrajnosti u izvršavanju školskih obaveza, dakle došlo je do unaprjeđenja pažnje i manje sklonosti distrakcijama. “Treba navesti da se pozitivni učinci ostvaruju uvježbavanjem između naših susreta. Polaznici dobiju audio vježbe kako bi iz svojih znanja mogli razviti vještinu.”

KAKO JE IVA SAMA SEBI POMOGLA

“Mindfulness prakticiram 4 godine. Započela sam malo prije prve trudnoće u kojoj sam imala strasne mučnine. To je bio početak moje mindfulness prakse i očekivala sam da će moje mučnine nestati. Početno nezadovoljna i tužna jer nema rezultata, mentorica mi je ukazala da nije bit samo u sadašnjem trenutku već u prihvaćanju sadašnjeg trenutka. Taj dio nije lagan.” Dodaje kako je onda uslijedila kombinacija druge trudnoće, pandemija, potres, srušeni nosivi zid u stanu kojeg renoviraju i napuknuće zida točno iznad kreveta u kojem spava, loš nalaz u trudnoći, a tu je i njezin aktivni trogodišnjak.

Pročitala sam kako s mindfulnessom u dječjoj dobi započinjemo u trudnoći. Tu ne kaskam

“Plodno tlo za nezadovoljstvo i frustraciju, strahove, brige, stres. Idealno za poludjeti, ali i jedan divan izazov za psihoterapeuta. I za to ti mindfulness hvala.” Prakticiranje vježbi nisu joj donijele sreću i bezbrižnost, ali su umirile njezino tijelo i um. Prihvatila je stvarnost, gledala sina kako spava, mirisala mu opranu kosu, smijala se njegovim crnim noktima nakon igranja, po prvi puta čitala slikovnice s punom pažnjom.

Učim ga prihvaćanju svih emocija, a ne izbjegavanju, čemu je njegova baka sklona kada ga čuva

“Pročitala sam kako s mindfulnessom u dječjoj dobi započinjemo u trudnoći. Tu ne kaskam. Primijetila sam već sada sa svojim trogodišnjakom prednosti mindfulnessa. Pogotovo prije odlaska na spavanje kada se boji pa zamišljamo sigurno mjesto.” Komentira da on već sada zna da strahove uzrokuju misli i da onda svašta u tijelu osjetimo. “Još malo i započet ćemo duboko disanje. Učim ga prihvaćanju svih emocija, a ne izbjegavanju, čemu je njegova baka sklona kada ga čuva. Dodaje kako nikad nismo premladi za mindfulness. “Dobiti su brojne, ali trebamo ga redovito prakticirati, dati mu priliku i biti otvorenog uma.”

Za kraj nam Iva kaže da ne treba očekivati da će mindfulness riješiti sve poteškoće djece i mladih, da im pažnja neće lutati onda kada ne bi trebala, ali svakako im u neizvjesnom vremenu kada tek uče upravljati unutarnjim procesima, instrukcije kako to učiniti mogu biti od neizmjerne koristi. Sve informacije i prijave možete obaviti na službenim stranicama.